ZAPISNIK SA SJEDNICE ŽUPANIJSKOG PARTNERSKOG VIJEĆA ZA IZRADU ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 2011-2013.
od 15. travnja 2011. godine
s 1. sjednice Županijskog partnerskog vijeća Koprivničko-križevačke županije održane u Koprivnici, Zrinski trg 1, u prostoru Gradske vijećnice Grada Koprivnice. Sjednica je sazvana pod klasom 302-02/11-01/01 od 11. travnja 2011. godine.
Na 1. sjednici Županijskog partnerskog vijeća Koprivničko-križevačke županije prisutna su bila 44 predstavnika Županijskog partnerskog vijeća i Radne grupe za izradu Županijske razvojne strategije Koprivničko-križevačke županije 2011-2013. (u daljnjem tekstu: ŽRS), zatim predstavnice PORE Razvojne agencije Podravine i Prigorja kao koordinatori izrade ŽRS-a: gospođa Gordana Kotarščak i gospođa Senada Ranilović i ex-ante evaluator ŽRS-a gospođa Maja Hranilović.
Sjednicu je otvorila gospođa Gordana Kotarščak ispred koordinatora izrade ŽRS-a PORE Razvojne agencije koja je pozdravila sve prisutne i zahvalila im na dolasku. Ispričala je gospođu Melitu Birčić, ravnateljicu PORE Razvojne agencije Podravine i Prigorja, koja zbog spriječenosti nije mogla prisustvovati sjednici. Gospođa Kotarščak prezentaciju je započela uvodom u ŽRS, naglašavajući njezinu važnost za Koprivničko-križevačku županiju. Prisutnima je predočila sve ključne segmente ŽRS-a: zakonske odredbe koje obvezuju svaku županiju da izradi dokument, zatim sve sastavnice i poglavlja ŽRS-a, viziju Koprivničko-križevačke županije, strateške ciljeve, prioritete i mjere, kao i način i razdoblje provedbe ŽRS-a. Također je gospođa Kotarščak napomenula da navedene mjere predstavljaju samo okvir za provedbu pojedinačnih projekata, te da same mjere nisu i konkretni projekti. Nakon što Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva pripremi obrasce za prikupljanje projektnih ideja, bit će objavljen javni poziv za dostavu projektnih ideja na koje će svi zainteresirani moći prijaviti svoje projekte i projektne ideje za financiranje i provedbu.
Gospođa Maja Hranilović kao neovisni ex-ante evaluator ukratko je objasnila koncept i metodologiju izrade ŽRS-a, kao i potrebu njene izrade. Predstavila je metodologiju prethodnog vrednovanja i naglasila kako ŽRS u potpunosti prati sva definirana poglavlja i koncept definiran Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja Županijskih razvojnih strategija, NN 53/10. Gospođa Hranilović pohvalila je Koprivničko-križevačku županiju kao jednu od samo nekoliko županija u RH koje pri izradi dokumenta nisu angažirale dodatnu tehničku pomoć. Pohvalila je i PORU Razvojnu agenciju Podravine i Prigorja kao koordinatora izrade ŽRS-a, te rad Radne grupe. Također je ukratko prezentirala sve nalaze ex-ante evaluacije ŽRS-a, te napomenula na koje pojedinosti treba posebno obratiti pažnju pri izradi strateških dokumenata za slijedeće razdoblje.
Nakon njenih riječi gospođa Kotarščak otvorila je raspravu i sve prisutne na sjednici pozvala da iznesu svoje komentare, prijedloge i sugestije vezano uz nacrt finalnog dokumenta ŽRS-a.
Gospodin Zlatko Moškon iz udruge Drava dokumentacijski centar osvrnuo se na segment turizma. Smatra kako je potencijal Koprivničko-križevačke županije sa stajališta turizma dobro definiran, ali nije dovoljno naglašen segment rijeke Drave, te kako njene prirodne ljepote nisu dovoljno iskorištene niti u potpunosti uvrštene u planove Koprivničko-križevačke županije u odgovarajućem obujmu. Nužnim smatra uvrštenje rijeke Drave kao plovidbenog puta u ŽRS, te uvrštenje ruralnog turizma u poglavlje koje se odnosi na ruralni razvoj Koprivničko-križevačke županije. Napomenuo je kako u strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama ŽRS-a nije spomenut plovidbeni turizam, posebice turistički prometni pravac rijeke Drave. Gospodin Moškon također je predložio pridavanje veće važnosti školsko-izletničkom turizmu, u kojem vidi veliki potencijal pogotovo za obiteljska poljoprivredna gospodarstva i stvaranje turističkog puta, slično vinskim cestama i biciklističkim stazama. Nadalje, vađenje šljunka iz korita rijeke Drave istaknuo je kao alarmantno pitanje kojim bi se trebalo pozabaviti u što skorije vrijeme, predlažući zabranu iskopa kao najbolje rješenje. Izlaganje je završio iznošenjem problema nepostojanja prilaznih rampi rijeci Dravi na području Koprivničko-križevačke županije, te uvrštavanje istih u ŽRS i to u okviru prve rečenice u mjeri 3-1-3 Razvoj ostalih oblika prometne infrastrukture, u prvoj rečenici sadržaja gdje bi trebalo dodati Izrada potrebne projektne dokumentacije za uređenje riječnog plovnog puta rijeke Drave i za uređenje pristupa rijeci Dravi, za izgradnju robno-transportnog terminala-luka Karaš, za stavljanje u funkciju sportskog letilišta Danica za putnički i teretni zračni promet.
Gospođa Kotarščak objasnila je kako je plovni put na rijeci Dravi uvršten u ŽRS u okviru mjere 3-1-3 Razvoj ostalih oblika prometne infrastrukture, te naglasila sadržaj mjere koji glasi: Izrada potrebne projektne dokumentacije za uređenje riječnog plovnog puta rijeke Drave, za izgradnju robno-transportnog terminala-luka Karaš, za stavljanje u funkciju sportskog letilišta Danica za putnički i teretni zračni promet. Što se tiče vađenja šljunka iz korita rijeke Drave, to je već naglašeno kao problem u okviru poglavlja Analiza/ocjena stanja ŽRS-a, no rješavanje tog problema nije u nadležnosti Koprivničko-križevačke županije. Školsko-izletnički turizam svakako spada u oblike ruralnog turizma, te je kao takav uvršten u ŽRS i to u okviru mjere 1-6-1 Unapređenje postojećih i razvoj novih oblika turističke ponude. Također je pozvala gospodina Moškona da navedene projekte o kojima je govorio prijavi na javni poziv na dostavu projektnih ideja koji će biti uskoro otvoren, jer mjere pružaju samo okvir za prijavu i provedbu pojedinačnih projekata.
Gospodin Branko Kolar, načelnik Općine Ferdinandovac, predložio je pomicanje roka za dostavu komentara i prijedloga koji je dan članovima Županijskog partnerskog vijeća kako bi se očitovali o nacrtu finalnog dokumenta ŽRS. Smatra da je rok 19. travnja 2011. Godine prekratak, te bi ga bilo bolje pomaknuti iza Uskrsa kako bi članovi imali više vremena za dostavu svojih komentara i prijedloga jer ima dosta prostora za promjene i popravke u ŽRS, budući da je materijal prilično velik i nisu ga sigurno svi stigli dobro proučiti. Nakon toga osvrnuo se na pitanje turizma i geotermalne energije. Gospodin Kolar komentirao je kako to područje nije dobro predstavljeno i dovoljno razrađeno u ŽRS, te kako lokalno stanovništvo ne razumije veliki značaj geotermalne energije u Koprivničko-križevačkoj županiji. Potencijal geotermalne energije u Koprivničko-križevačkoj županiji jedinstven je u Europi i treba ga iskoristiti na što više načina. Istaknuo je kako je ovdje riječ o geotermalnom ležištu, a ne o geotermalnom izvoru, kako je navedeno u ŽRS. Nadalje, geotermalni potencijali mogu se koristiti polivalentno, ali u slučaju Koprivničko-križevačke županije spominje se samo turizam. Potrebno je odvojiti zdravstveni turizam od lječilišnog, te ih iskoristiti što kvalitetnije. Osim navedenog, treba naglasiti geotermalni potencijal i lokaciju cijele županije, a ne samo područja Lunjkovec-Kutnjak.
Gospođa Kotarščak objasnila je kako pomicanje roka za dostavu komentara i prijedloga nije moguće radi ostalih već definiranih rokova koji utječu na njega. Materijal je članovima Županijskog partnerskog vijeća dostavljen tjedan dana prije održavanja ove sjednice (u petak, 08.04.2011.), te je ostavljeno dovoljno vremena za pripremu prijedloga. Također su djelatnici PORE kontaktirali telefonom sve članove Županijskog partnerskog vijeća kako bi ih dodatno obavijestili o poslanom materijalu i kako bi ih pitali jesu li ga uspjeli preuzeti s dostavljenog im linka. Svima onima koji nisu uspjeli preuzeti materijal, dostavljen im je u tiskanom obliku, tako da je bilo osigurano dovoljno vremena za proučiti ga. Svi detalji vezani uz geotermalnu energiju i njen potencijal opisani su u mjeri 4-4-1 Istraživanje i korištenje geotermalne energije, te je još jednom naglašen kratak programski period ŽRS-a od tri godine u kojem neće biti moguće provesti zahtjevne projekte, već samo stvoriti potrebne preduvjete.
Gospodin Ivan Matušin, predsjednik Saveza udruga umirovljenika Koprivničko-križevačke županije, osvrnuo se na socijalnu skrb i brigu za starije. U Koprivničko-križevačkoj županiji 26.000 umirovljenika danas prima mirovine u iznosu od 2.000 kuna ili manje, te konstatacija koja se nalazi u materijalu da je Koprivničko-križevačka županija županija visokog životnog standarda nije točna. Velik je pritisak umirovljenika kada je riječ o smještaju u domove za umirovljenike ili za starije i nemoćne jer čak 1.200 umirovljenika u 11 udruga na području naše županije traži smještaj u domove u kojima nema slobodnih mjesta. Gospodin Matušin siguran je kako bi osnivanje i izgradnja domova u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu, odnosno izgradnja depandansi koprivničkog Doma za starije i nemoćne osobe u Križevcima i Đurđevcu riješila spomenuti problem i olakšala život umirovljenicima. Država ne želi investirati u izgradnju takvih objekata i stoga rješavanje navedenog problema ostaje na Koprivničko-križevačkoj županiji i jedinicama lokalne samouprave i mora mu se prići što ozbiljnije. Gospodin Matušin osvrnuo se i na turizam na Kalniku i istaknuo kako mu treba dati puno više pozornosti u ŽRS-u. Nekada je Kalnik bio često posjećeno odredište mnogih turista, a danas je pomalo zapostavljen. Njegov potencijal je velik i treba ga što bolje iskoristiti, zaključio je.
Gospođa Kotarščak složila se s komentarima gospodina Matušina i napomenula kako je konstatacija da je Koprivničko-križevačka županija županija visokog životnog standarda navedena u viziji ŽRS-a, te stoga predstavlja cilj kojem treba težiti. Većina izrečenog vezano uz socijalnu skrb i brigu za starije već je navedena u mjerama 2-5-2 Razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi i 2-5-3 Dostupnost domova socijalne skrbi. Pitanje turizma na Kalniku važno je za Koprivničko-križevačku županiju, te je ono obuhvaćeno mjerom 1-6-1 Unapređenje postojećih i razvoj novih oblika turističke ponude. Također je naglasila kako je razdoblje provedbe ŽRS-a do 2013. godine zapravo vrlo kratko i kako ne možemo očekivati da će se sve navedene mjere do tada i ostvariti. Strateški dokument za slijedeće razdoblje od 2013. do 2020. godine će zapravo predstavljati puno realnije razdoblje za provedbu planiranih mjera i pripremljenih projekata.
Gospođa Renata Husinec ispred Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, izlaganje je započela pohvalom ŽRS-a. Njeno pitanje upućeno je ex-ante evaluatorici gospođi Hranilović. Gospođu Husinec zanimalo je mišljenje gospođe Hranilović da li su predviđena financijska sredstva pravilno raspoređena sukladno strateškim ciljevima. Njeno je mišljenje kako sredstva nisu dobro raspoređena jer će većina sredstava biti uložena u strateški cilj 3 Razvoj prometne i komunalne infrastrukture, dok će sredstva uložena u ostale strateške ciljeve biti znatno manja, odnosno sredstva predviđena za strateški cilj 2 Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda u okviru kojeg se nalaze prioriteti i mjere vezane uz visoko školstvo su mnogo manja od sredstava predviđenih za strateški cilj 3. Smatra kako bi takav raspored sredstava mogao ukazivati na činjenicu da je Koprivničko-križevačka županija zaostala po pitanju razvoja prometne i komunalne infrastrukture. Nadalje, razvoj ljudskih resursa bi trebao biti prioritetnije od izgradnje infrastrukture, odnosno u strateški cilj 2 Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda potrebno je uložiti znatno veća financijska sredstva. Ako je čovjek osnovni faktor razvoja, istaknula je gospođa Husinec, upitan je raspored spomenutih sredstava jer izgleda kao da je obrazovanje stavljeno u lošiji položaj. Također se osvrnula na moguću kompeticiju između Križevaca i Koprivnice na području visokog obrazovanja, budući da je u ŽRS navedena potreba izgradnje i otvaranja novog sveučilišnog kampusa u Koprivnici. Napomenula je da sveučilišni kampus najmanje čine zgrade, a najviše kadrovi odnosno ljudi.
Gospođa Hranilović objasnila je kako planirana financijska sredstva nisu mjerilo prioritetnosti ciljeva jer su sva četiri strateška cilja jednako prioritetna. Stvar je u tome, istaknula je, što se ne mogu uspoređivati kapitalni i tzv. soft projekti, te su kilometri izgrađenih cesta u konačnici skuplji od izrade i provedbe obrazovnih programa. Upravo zbog toga dolazi do nejednakosti u količini uloženih financijskih sredstava po strateškim ciljevima. Napomenula je da sve velike odluke vezane uz obrazovanje u našoj županiji ovise o Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa, a ne samo o Koprivničko-križevačkoj županiji.
Gospodin Dražen Pros, zamjenik gradonačelnika Grada Koprivnice, nadovezao se na raspravu ističući kako sveučilišni kampus svakako čine ljudi, a ne zgrade. Između Koprivnice i Križevaca ne postoji kompetitivnost, već komplementarnost, naglasio je. Važnost izgradnje i otvaranja novog sveučilišnog kampusa u Koprivnici proizlazi iz činjenice da će u kampusu biti razvijen sustav interdisciplinarnih studija, što neće biti korisno samo za Koprivnicu i njeno uže područje, već će se reflektirati i na ostale gradove i cijelu regiju Sjeverozapadna Hrvatska. Cilj sveučilišnog kampusa je privlačenje studenata iz cijele Hrvatske, ali i van granica naše države, te će navedeni projekt imati veliku ulogu u obrazovanju na razini cijele Hrvatske.
Gospođa Husinec naglasila je kako na području Koprivničko-križevačke županije živi 12.000 osoba bez osnovne škole koji su potencijalni nosioci poljoprivrednog razvoja. Njima bi se trebalo posvetiti više pažnje jer mjera razvoja edukacije tog stanovništva nije dovoljno istaknuta.
Gospođa Hranilović odgovorila je kako je ŽRS dokument čije razdoblje provedbe traje od 2011. do 2013. godine i poslužit će kao podloga za proračun za 2012. godinu i za rebalans, tako da su sva navedena financijska sredstva samo okvirna i apsolutno podložna promjeni.
Gospođa Kotarščak istaknula je kako se naša županija bavi pitanjem edukacije nosioca poljoprivrednog razvoja. Upravo njima posvećena je mjera 1-2-6 Cjeloživotno obrazovanje poljoprivrednih proizvođača i informatizacija njihovog poslovanja.
Gospođa Marija Sačer, predsjednica Lige protiv raka Koprivničko-križevačke županije, osvrnula se na pitanje zdravstva u Koprivničko-križevačkoj županiji, s posebnim naglaskom na primarnu zdravstvenu zaštitu žena i ginekologiju. Istaknula je kako bi ginekolozima koji rade u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti bilo potrebno omogućiti i rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zbog nedostatka kadra, a ŽRS trebala bi pokušati utjecati na promjenu zakona kojim bi se to omogućilo. Drugo njeno pitanje odnosilo se na provođenje zakona o prevenciji ovisnosti, posebice onoga o zabrani pušenja. Nužna je doslovna primjena zakona i donošenjem ŽRS-a bi se također trebalo pokušati utjecati na njegovu promjenu. Za kraj je pohvalila palijativnu skrb u koprivničkoj bolnici kao prvu takvog tipa u Hrvatskoj.
Gospođa Hranilović napomenula je kako Koprivničko-križevačka županija ima ograničene mogućnosti utjecanja na zakone, ali može lobirati. Na razini NUTS II regije djeluje Partnersko vijeće Sjeverozapadne Hrvatske čiji su članovi i predstavnici Koprivničko-križevačke županije i PORE. Također na NUTS II razini redovito se sastaju i ravnatelji razvojnih agencija, te je preko navedenih tijela moguće izvršiti određeni utjecaj, odnosno lobirati kako bi se utjecalo na promjene navedenih zakona.
Gospođa Ana List, voditeljica Pododsjeka za zaštitu okoliša Koprivničko-križevačke županije, nadovezala se na izlaganje gospođe Sačer i rekla kako u županiji ima mladih, novih, potencijalnih kadrova koje se može specijalizirati u onim područjima zdravstva koja su nedostatna. Kao veliki problem istaknula je prostor neophodan za primarnu zdravstvenu zaštitu žena i ginekologiju.
Gospođa Sačer naglasila je kako je problem u nedostatku kadrova. Nužna je preraspodjela ginekologa iz sekundarne zdravstvene zaštite u primarnu zdravstvenu zaštitu.
Gospodin Marko Štefan iz tvrtke Hartmann d.o.o. spomenuo je kako ŽRS sadrži prevelik broj mjera i kako postoji velik nesrazmjer financijskih sredstava uloženih u strateške ciljeve. On smatra da bi strateški ciljevi trebali biti navedeni onim redoslijedom koliko je financijskih sredstava predloženo za njihovu realizaciju, pa bi stoga strateški cilj 3 Razvoj prometne i komunalne infrastrukture trebao biti na prvom mjestu. Smatra da se uspješna ekonomija gleda kroz inovativnost, a inovativnost je rezultat znanja. Predložio je da se u dokument uvrsti još jedno dodatno poglavlje kao zaključak svih predloženih ciljeva, prioriteta i mjera kako bi se postigla veća povezanost i bolja logička struktura. Isto tako, razdoblje od dvije godine smatra prekratkim za razvijanje inovativnosti i znanja.
Gospođa Senada Ranilović iz PORE Razvojne agencije naglasila je kako su svi strateški ciljevi navedeni u ŽRS jednako važni, a financijska sredstva koja će se ulagati u njih samo su okvirna procjena, kaao što je objasnila gospođa Hranilović. Velik broj mjera nužan je kako bi se obuhvatili svi segmenti razvoja Koprivničko-križevačke županije. Cjelokupni dokument izrađen je sukladno Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja Županijskih razvojnih strategija, NN 53/10, te sadržava sva predviđena i unaprijed definirana poglavlja.
Gospodin Tihomir Hodak ispred Grada Križevaca rekao je kako smatra da je razdoblje od dvije godine prekratko za provedbu ŽRS i da bi bilo dovoljno izraditi manji operativni plan. Potrebno je točno znati tko, što, gdje i kada treba nešto provesti i znati provesti sve planirano.
Gospođa Maja Hranilović objasnila je da vremenski okvir ne ovisi o Koprivničko-križevačkoj županiji, već je unaprijed definiran. Niti jedna od navedenih mjera nije kratkoročna, te će sve one mjere koje se neće preko pojedinačnih projekata uspjeti realizirati, moći uključiti u slijedeći strateški dokument čije će razdoblje biti od 2013. do 2020. godine. Nije moguće produžiti predviđeno razdoblje od dvije godine, jer slijedeće programsko razdoblje je mnogo duže i u okviru njega će se zaista moći planirati i realizirati i neke od sada predloženih mjera. Budući da će se nakon ulaska RH u EU unaprijed znati za svako sedmogodišnje razdoblje kolika su sredstva na raspolaganju, kao i područja i nositelji aktivnosti, sukladno tome je definirano ovo kratko razdoblje do 2013. godine jer se pretpostavlja da su također poznata sredstva koja su na raspolaganju za RH, kao i proračuni pojedinih potencijalnih nositelja za određene aktivnosti.
Gospođa Kotarščak navela je kako su sve mjere u ŽRS razrađene tako da se točno zna tko, što, gdje i kada treba provesti neku aktivnost, što je i vidljivo iz akcijskog plana i svake pojedine mjere.
Gospodin Marijan Debeljak, načelnik Općine Kloštar Podravski, naglasio je kako je brojka od 12.000 osoba koje nisu završile osnovnu školu veoma važna za našu županiju. Ne treba gledati negativno na brojku od 12.000 osoba s nezavršenom osnovnom školom, jer su oni jedini proizvođači kvalitetne i ekološke domaće hrane. Smatra kako ih ne treba podcjenjivati, referirajući se na izlaganje gospođe Husinec, jer je ipak riječ o starijim ljudima koji više zasigurno neće odlaziti na dodatnu edukaciju. Isto tako, smatra da bi planove u okviru ŽRS trebalo pomaknuti za 2023. godinu. Financijska sredstva potrebna za realizaciju strateških ciljeva su postavljena visoko, te se najvjerojatnije neće u potpunosti ostvariti.
Na kraju rasprave gospođa Kotarščak još je jednom zahvalila svima prisutnima na dolasku na sjednicu, te je zamolila članove Županijskog partnerskog vijeća da ispoštuju rok za dostavu komentara i prijedloga o nacrtu finalnog dokumenta ŽRS-a – 19. ožujka 2011. godine i zatvorila sjednicu Županijskog partnerskog vijeća Koprivničko-križevačke županije.
Član Radne grupe gospodin Marijan Štimac ispred Upravnog odjela za gospodarstvo i komunalne djelatnosti Koprivničko-križevačke županije dao je prijedlog da se u ŽRS unesu i dodatni segmenti vezani uz podatke o kreditiranju poduzetnika s područja KKŽ, kao i podaci o kretanju nezaposlenosti u posljednjih nekoliko godina.
Zapisnik izradila:
PORA Razvojna agencija, 15.04.2011.