Europska komisija usvojila je „Paket za 55“ (Fit for 55) koji predstavlja izmjene klimatsko energetskog zakonodavstva, a sastoji se od 12 zakonodavnih prijedloga.

Cilj klimatske neutralnosti Europske unije utvrđen je u Europskom propisu o klimi i postaje pravno obvezujući, kao i cilj smanjenja emisija do 2030. od najmanje 55% smanjenja neto emisija u odnosu na 1990. godinu.

Za sektore izvan sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, koji obuhvaća dio industrijskih procesa, uporabu otapala i drugih proizvoda, poljoprivredu, šumarstvo, gospodarenje otpadom, kućanstva i usluge, promet i druge slične industrije, za Republiku Hrvatsku će se postojeći cilj smanjenja emisija od 7% primjenjivati tijekom 2021. i 2022., dok će se novi cilj od -16,7% primjenjivati od 2023. godine.

Pri tome će se cestovni promet i sektor zgradarstva od 2026. godine uključiti u novi sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova. Zgradarstvo i cestovni promet uključit će se na način da će obveznici sustava biti dobavljači goriva za sva cestovna vozila, osim poljoprivrednih na asfaltiranim cestama, te proizvođači topline iz kogeneracije i toplana koji proizvode toplinu u pravnim subjektima, institucijama i kućanstvima direktno ili kroz distribuciju topline kroz mrežu.

Osim više od 11.000 europskih postrojenja i zrakoplovnih kompanija, sustavu trgovanja će se pridružiti i pomorski sektor. Stoga će se broj obveznika u Hrvatskoj povećati za novih 30 brodara, uz postojećih 48 industrijskih postrojenja i 1 zrakoplovnu kompaniju.

U pomorskom sektoru obvezama smanjenja bi se obuhvatile CO2 emisije iz brodova iznad 5000 bruto/tona na plovidbama unutar EU, 50% emisija na plovidbe koje započinju ili završavaju izvan EU.

Za sektor zrakoplovstva koji je već uključen u sustav trgovanja, predlaže se postupno 25-postotno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica i prelazak na potpunu dražbu jedinicama od 2027. godine.

Definiran je i stroži pristup u određivanju novih referentnih vrijednosti i u uspostavi uvjeta za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u okviru sustava trgovanja.

Putem mehanizma za regulaciju ugljika na granici ublažit će se rizik istjecanja ugljika jer će se na proizvode koji se uvoze uvoditi naknada ekvivalentna trošku koji imaju proizvođači tih proizvoda u EU. Sektorima pokrivenim tim mehanizmom postepeno će se ukinuti besplatna dodjela emisijskih jedinica u sustavu trgovanja te je nužna žurna modernizacija tih i svih drugih industrijskih postrojenja. Objavljenim prijedlogom mehanizam bi se primijenio na proizvođače električne energije, cementa, željeza, aluminija i umjetnih gnojiva.

Za sektor korištenja zemljišta uvode se samo manje promjene u razdoblju od 2021. do 2025. godine. Značajne promjene događaju se u razdoblju od 2026. do 2030. godine za koji se utvrđuje godišnji cilj neto uklanjanja od – 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 koji se raspoređuje na države članice.

Za sveobuhvatnu niskougljičnu tranziciju Republika Hrvatska ima na raspolaganju značajna financijska sredstva iz EU fondova.

Republika Hrvatska kao članica Europske unije doprinosi zajedničkom smanjenju emisija te će kroz izmjene postojećeg zakonodavstva usvojene EU ciljeve ugraditi u nacionalne dokumente.

Kako bi se pojačao doprinos znanosti u oblikovanju i primjeni europske klimatske politike, uspostavlja se znanstveno savjetodavni odbor sastavljen od 15 članova, u koji će se uključiti i predstavnik Hrvatske.

Više informacija dostupno je OVDJE.