Cilj je Oznake europske baštine (European Heritage Label – EHL) jačanje osjećaja pripadnosti europskih građana Europskoj uniji koji se temelje na zajedničkim vrijednostima, elementima europske povijesti i kulturne baštine, poštovanju nacionalne i regionalne raznolikosti te jačanju uzajamnog razumijevanja i međukulturnog dijaloga.

Oznaka se dodjeljuje svake druge godine od 2013.  u okviru programa Unije Kreativna Europa, a tijekom proteklih sedam godina Oznaku europske baštine ponijelo je 67 lokaliteta sa snažnom europskom dimenzijom. Hrvatski su nositelji Oznake europske baštine Muzej krapinskih neandertalaca i nalazište Hušnjakovo (selekcija 2015. – 2016.) i Muzej vučedolske kulture i nalazište Vučedol (selekcija 2021. – 2022.).

Postupak prijave

Prijave Europskoj komisiji za predlagatelje lokaliteta za Oznaku europske baštine selekcija 2025. – 2026. godine otvorene su do 1. ožujka 2025. godine.

Proces odabira odvija se u dva kruga:

• Prvi krug odvija se na nacionalnoj razini: svaka država članica imenuje po dva lokaliteta po godini prijave, a prijave šalje nacionalni koordinator.
• Drugi krug odvija se na europskoj razini: europski odbor neovisnih stručnjaka predlaže Europskoj komisiji lokalitete koji se službeno imenuju za dodjelu Oznake, a odabire se najviše jedna lokacija po državi članici.

Za Oznaku europske baštine mogu se prijaviti nacionalni, tematski i transnacionalni lokaliteti. Nacionalni lokaliteti podrazumijevaju prijavu jednog lokaliteta s područja zemlje članice, dok tematski lokaliteti podrazumijevaju nekoliko lokaliteta koji se nalaze u istoj državi članici, a fokusirani su na specifičnu temu u zajedničkoj aplikaciji. Transnacionalni lokaliteti podrazumijevaju nekoliko lokaliteta koji se nalaze u različitim državama članicama, a fokusirani su na specifičnu temu u zajedničkoj aplikaciji. Transnacionalni lokaliteti podrazumijevaju i jedan lokalitet koji se nalazi na teritoriju više država članica. Lokaliteti koji se mogu prijaviti mogu biti spomenici, prirodna, podvodna, arheološka, industrijska ili urbana mjesta; kulturni krajolici, memorijalna mjesta, kulturna dobra i predmeti, nematerijalna baština. U slučaju kulturnih dobara i predmeta, kao i nematerijalne baštine, mora postojati veza do jasno prepoznatljivog fizičkog prostora u kojem će se provoditi informativne i obrazovne aktivnosti.

Više informacija dostupno je OVDJE.

Sredstva Programa su bespovratna i namjenska, a usmjeravaju se za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini korisnicima koji imaju sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu EU projekta u sklopu dvaju programskih razdoblja EU-a 2014.-2020. i 2021.-2027., projekata financiranih u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje 2014.-2024. i 2019.-2029., te Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Norveškog financijskog mehanizma u razdoblju 2014.-2021. i 2021.-2028. U sklopu programskog razdoblja EU-a 2014.-2020., prihvatljivi su EU projekti ako im završeno izvješće nije odobreno do 31. prosinca 2023. godine, odnosno u sklopu programskog razdoblja EU-a 2021.-2027. prihvatljivi su EU projekti ako im završno izvješće nije odobreno do dana objave ovog Javnog poziva.

Ukupni raspoloživi iznos sredstava u okviru ovog Poziva je 20.000.000,00 EUR.

Prihvatljivi Korisnici su:

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave;
• pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;
• ustanove čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Poziv je otvoren od 20. ožujka 2024. godine do 15. prosinca 2024. godine.

Zahtjev, sa svom potrebnom dokumentacijom, šalje se preporučeno putem pošte, dostavljačem ili osobnom predajom u pisarnici Ministarstva u zatvorenoj omotnici.
 
Više informacija o objavljenom Pozivu dostupno je OVDJE.

EUI podupire urbana područja inovativnim djelovanjem, izgradnjom kapaciteta i znanja, razvojem politike i komunikacijom o održivom urbanom razvoju.

Europska urbana inicijativa (EUI) raspisala je natječaj u iznosu od 50 milijuna eura za inovativne projekte u gradovima kojima se doprinosi njihovoj transformaciji s potencijalom generiranja ulaganja i inspiriranja drugih projekata u okviru kohezijske politike temeljenih na načelima Novog europskog Bauhausa (NEB): estetike, održivosti i uključivosti.

Prijaviti se mogu projektni prijedlozi na tematskim područjima:

• izgradnja i obnova u duhu kružnog gospodarenja i ugljične neutralnosti;
• očuvanje i transformacija kulturne baštine;
• prilagodba i transformacija zgrada za priuštivo stanovanje;
• regeneracija urbanih prostora.

Prihvatljivi prijavitelji su gradovi, organizacije više gradova (aglomeracije) ili grupa gradova koji nisu dio uspostavljene aglomeracije, s najmanje 50 000 stanovnika.

Udio sufinanciranja je 80%, u najvišem iznosu do 5 milijuna eura.

Dugoročno odabrani gradovi uspostavljat će partnerstva za prijenos („transfer partnerships“) s tri grada zainteresirana za repliciranje dijelova ili cjelokupnih projekata.

Natječaj je otvoren do 19. siječnja 2023. godine.

Više informacija o navedenom dostupno je OVDJE.

• snizio je kriterij visine registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje bespovratne novčane potpore za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta i kapitalne troškove projekta ulaganja;
• u kontekstu otvaranja novih radnih mjesta i ublažavanja negativnih gospodarskih posljedica pandemije COVID-19, omogućio je korisnicima potpora za ulaganje da se uz već odobreno jednogodišnje produljenje trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja čija se realizacija preklapa s razdobljem početka pandemije COVID-19, omogući još jedna dodatna godina za otvaranje planiranih novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja:
• uskladio se s relevantnom pravnom stečevinom EU (Uredba Komisije (EU) 2021/1237 od 23. srpnja 2021. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014) kroz uvođenje nove odredbe kojom se u slučaju privremenog ili trajnog smanjenja broja zaposlenika povezanih s projektom ulaganja u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2021. zbog pandemije COVID-19, korisnicima regionalnih potpora za ulaganje to smanjenje neće smatrati kršenjem obaveze očuvanja novootvorenih radnih mjesta na predmetnom području;
• uskladio se s novom Kartom regionalnih potpora Republike Hrvatske.

Više informacija o navedenom dostupno je OVDJE.

Republika Hrvatska u okviru svojeg Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predstavila je usmjerenje ka održivom razvoju i digitalizaciji, a TURIZAM kao jedna od najvažnijih grana gospodarstva definiran je kao jedan od njegovih prioriteta.

Ukoliko se želite registrirati na ovu B2B platformu, više informacija možete pronaći na sljedećem linku: https://mint.gov.hr/vijesti/b2b-platforma-22832/22832

Javni poziv odnosi se na dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama u 2021. godini za sljedeća područja:

1. Izvedbene umjetnosti;
2. Književno-nakladnička i knjižarska djelatnost;
3. Vizualne umjetnosti;
4. Audiovizualne djelatnosti (sukladno Zakonu o audiovizualnim djelatnostima).

Cilj Javnog poziva je potaknuti aktivnosti usmjerene na prilagodbu poslovnih modela proizvodnje i distribucije kulturno umjetničkih sadržaja kako bi se u okolnostima pandemije COVID-19 olakšala dostupnost i omogućio pristup širem krugu korisnika i publike.
Ovaj javni poziv usmjeren je na osmišljavanje i uspostavu alternativnih načina i modela poslovanja kojima bi se ublažio negativni utjecaj pandemije koronavirusa na kulturne i kreativne industrije s ciljem dugoročne primjene i iskoristivosti novih rješenja u uvjetima oporavka.
 
Pravo prijave imaju:

• trgovačko društvo i zadruga (kojima nije osnivač tijelo javne vlasti);
• obrt;
• ustanova (kojoj nije osnivač tijelo javne vlasti);
• umjetnička organizacija;
• djelatnosti slobodnih zanimanja (uključujući umjetnike koji obavljaju samostalnu djelatnost).

Potpore se odobravaju u visini do 85% prihvatljivih troškova predloženog projekta.

Više informacija dostupno je OVDJE.

Teme susreta su:

• tekstil i moda;
• kreativne industrije (nakit);
• ICT rješenja u tekstilnoj industriji;
• e-commerce;
• investicije u tekstilnoj industriji.

Događanje je namijenjeno:

• modnim dizajnerima;
• tvrtkama;
• distributerima, agentima, modnim trgovinama;
• platformama za e-trgovinu;
• PR agencijama;
• kupcima;
• pružateljima ICT usluga u tekstilnoj industriji.

Više informacija o navedenom dostupno je OVDJE.

Prva faza projekta BOND provedena je od 2017. do 2019. godine. Druga faza provedbe projekta predviđena je do svibnja 2023. godine. Projekt je sufinanciran u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

U okviru konferencije održane su i radionice na temu razvoja novih usluga za poduzetnike, standardizacije usluge savjetovanja poduzetnika u rastu i razvoju te na temu jačanja kompetencija zaposlenika PPI-jeva, članova Mreže BOND. 

Više informacija o navedenom možete pronaći OVDJE.

Posljednje revidiranje OECD-ovih Smjernica bilo je prije deset godina. Iz tog razloga je OECD-ova Radna skupina za odgovorno poslovno ponašanje (WPRBC) pokrenula postupak procjene OECD-ovih Smjernica, njihove provedbe i rada OECD-a na odgovornom poslovnom ponašanju.

S tim u vezi, OECD je pokrenuo javno savjetovanje otvoreno za sve dionike, uključujući poduzeća, industrijska udruženja, organizacije civilnog društva, sindikate, kao i akademsku zajednicu, zainteresirane građane, međunarodne organizacije i vladine stručnjake (uključujući i zemlje koje nisu članice).

Više informacija o navedenom možete pronaći OVDJE.

Ovim će se projektom osigurati sredstva za likvidnost i financijsko restrukturiranje poduzeća koja su pogođena pandemijom COVID-a 19 i dvama razornim potresima 2020. godine te će se podržati uključiv i otporan oporavak.

Kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 dovela je do naglog pada gospodarske aktivnosti hrvatskih poduzeća i jako utjecala na zapošljavanje i normalne uvjete života. Pandemija je ostavila posljedice na proizvodnju i smanjila potražnju za robom i uslugama, dok je financijski sektor postrožio uvjete kreditiranja poduzeća zbog sve većeg kreditnog rizika. U krizi su se povećale i razlike među hrvatskim regijama te je smanjen pristup kreditiranju za mlada poduzeća i poduzeća koja su u vlasništvu ili koja vode žene.

Kako bi se ublažile te negativne posljedice, Projektom će se povećati dostupnost financiranja za poduzeća usmjerena na izvoz, točnije mala i srednja (do 250 zaposlenih) te srednje kapitalizirana poduzeća (od 250 do 3000 zaposlenih), kao i poduzeća u slabije razvijenim područjima Hrvatske te poduzeća koja su u vlasništvu ili koja vode žene. Povećat će se dostupnost i za mlada poduzeća (koja posluju manje od pet godina).

Projekt će poduprijeti i daljnji razvoj HBOR-a jer će pridonijeti poboljšanju njegovih poslovnih procesa, jačanju aktivnosti na području poticanja održivosti i otpornosti na klimatske promjene te korištenju sredstava iz fondova EU-a.

Više informacija o navedenom možete pronaći OVDJE.